Egzemplar logotip

Dokument

Pravni temelj

Preuzimanje dokumenata

Pravni temelj

499.-508. ZOO

Preuzimanje dokumenata

Preuzimanje
Povezani dokumenti
1201 Ugovor o zajmu novca sa zasnivanjem založnog prava na nekretnini
2145 Tužba radi vraćanja zajma
1200.1 Ugovor o zajmu novca
1830.1 Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini (Ugovor o hipoteci)
1830.2 Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini (Ugovor o hipoteci)
1831 Ugovor o zasnivanju podzaložnog prava na nekretnini
1204.2 Ugovor o zajmu stvari
1200.3 Ugovor o zajmu novca
1200.2 Ugovor o zajmu novca
SUDSKA PRAKSA
Prestanak založnog prava (Gž-507/2007-2)
Namirenje založnog vjerovnika (Rev-600/2007-2)
Pretpostavke za valjanost hipotekarne izjave (Gž-193/10-2)
Ništetni ugovor o zajmu deviza (Rev 621/09-2)
Trgovački ugovor o zajmu - kamate (Pž-3428/07)
Ugovor o zajmu - obveza zajmoprimca (Gž-173/10)
Monetarni nominalizam (12 Gžx. 46/11-2)
Zatezne kamate kod valutne klauzule (Revt 113/12-2)
Ugovor o zasnivanju založnog prava - valjanost (Rev-410/00)
Ugovor o zajmu sklopljen preko agencije (Rev x 233/08-2)
Napomena

Ugovor o zajmu   ugovor kojim se jedna strana (zajmodavac) obvezuje drugoj strani (zajmoprimcu) predati određen iznos ili određenu količinu zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje nakon stanovitog vremena vratiti isti iznos novca odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Ugovor je konsenzualan pa se smatra sklopljenim i prije predaje predmeta zajma. Za razliku od posudbe, gdje je posudovnik u obvezi vratiti istu posuđenu stvar, kod zajma stvari zajmoprimac predajom stvari postaje njezin vlasnik. Ugovor o zajmu može biti naplatan ili besplatan, ako je naplatan naknada se daje u obliku kamata. Kod trgovačkog zajma ugovor je po definiciji naplatan pa zajmoprimac duguje kamate i kad one nisu ugovorene.  (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1665.) 


Hipoteka    dobrovoljno založno pravo na stvari koje se osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu. U pravilu se hipoteka koristi kao pojam koji se odnosi na založno pravo na nekretnini, jer je na nekretnini moguće osnovati založno pravo jedino kao hipoteku, međutim hipoteku je moguće pod određenim pretpostavkama zasnovati i na pokretninama (mobilijarna hipoteka, registarsko založno pravo). Kad se radi o hipoteci na nekretninama, vjerovnik osigurane tražbine nema pravo na posjed nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati njezine plodove i druge koristi od nje ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (Izvor: Pravni leksikon, 2007. str. 409.)