Suvlasništvo   vlasništvo više osoba na istoj stvari pri čemu svakom od suvlasnika pripada alikvotni dio prava vlasništva koji je računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari. Suvlasnički dijelovi se najčešće izražavaju u obliku razlomka no moguće ih je izraziti i postotkom. Suvlasništvo nastaje pravnim poslom, odlukom tijela vlasti i na temelju zakona. Svakom suvlasniku pripadaju sve ovlasti koje ima i individualni vlasnik, no on ih izražava sukladno veličini svojega suvlasničkog dijela i bez suglasnosti ostalih suvlasnika, osim ako time ne vrijeđa njihova prava. Svaki suvlasnik ima pravo upravljati stvarju. Kod suvlasništva se razlikuju poslovi redovite uprave i izvanredni poslovi. Razvrgnuće suvlasništva može biti dobrovoljno i sudsko. Tipični su načini razvrgnuća suvlasničke zajednice: fizička dioba stvari, geometrijska dioba, dioba po ekvivalentu, civilna dioba, razvrgnuće isplatom i razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1574.-1575.)