Egzemplar logotip

Dokument

Pravni temelj

Preuzimanje dokumenata

Pravni temelj

307. st. 4. ZV

Preuzimanje dokumenata

Preuzimanje
Povezani dokumenti
1830.1 Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini (Ugovor o hipoteci)
2083 Tužba radi prodaje založene pokretne stvari
2082 Hipotekarna tužba
2081 Tužba radi neovlaštene uporabe založene stvari
1830.2 Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini (Ugovor o hipoteci)
1831 Ugovor o zasnivanju podzaložnog prava na nekretnini
1835 Ugovor o zasnivanju založnog prava na pokretnini
SUDSKA PRAKSA
Prestanak založnog prava (Gž-507/2007-2)
Ugovor o zasnivanju založnog prava - valjanost (Rev-410/00)
Pobojni ugovori - tužba radi poništenja ugovora (Rev -737/11-2)
Založno pravo na pokretninama (Gzz 211/2004-2)
Založno pravo (Rev x 324/10-2)
Založno pravo na nekretnini koja predstavlja bračnu stečevinu (Gž.3506/11-2)
Djelomična ništetnost (Pž-456/2007)
Neograničeno isticanje ništetnosti (Rev-530/07-2)
Opći uvjeti ugovora - ništetnosti odredbi (Rev-1000/2006-2)
Pobojni ugovori - poništenje (Rev-839/09-2)
Poništenje ugovora o osiguranju (Rev 3715/99)
Napomena

Ugovor o zalogu    ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) da će radi osnivanja založnog prava, koje će osiguravati određenu vjerovnikovu tražbinu, predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog ili mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javnu knjigu kao teret određene stvari ili će mu prenijeti neko pravo radi osiguranja, a vjerovnik se obvezuje primljenu stvar čuvati i nakon prestanka tražbine vratiti je neoštećenu nalogodavcu ili mu omogućiti brisanje založnog prava iz javne knjige ili mu natrag prenijeti pravo. Ako je ugovor o zalogu sklopljen pred javnim bilježnikom u obliku javnobilježničkog akta ili je sklopljen u obliku privatne isprave i solemnizirao ga je javni bilježnik, tada nastaje javnobilježničko dobrovoljno založno pravo. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1813.) 

 

Ništavost    svojstvo pravnih poslova koji ne proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvoditi. Ništavost nastupa ex lege i na nju sud pazi po službenoj dužnosti. Razlozi ništavosti su: poslovna sposobnost, neke mane volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe, nedopuštenost osnove te nedostatak potrebnog oblika. Posljedice ništavosti su obveza restitucije te eventualno odgovornost za štetu. Ne postoji ograničen vremenski rok za isticanje ništavosti. (Izvor: Pravni leksikon, 2007. str. 839.)