Egzemplar logotip
Dokument Pravni temelj Preuzimanje dokumenta
2003 Tužba radi smetanja posjeda prava (služnostI) 16. i 22. ZV Preuzimanje
Povezani dokumenti
2008 Tužba radi smetanja suposjeda izvršenog po trećem
2005 Tužba radi smetanja posjeda (pokretnina)
2568 Prijedlog za upis stvarne služnosti
2588 Prijedlog za upis brisanja prava služnosti doživotnog uživanja
2004 Tužba radi smetanja posjeda (nekretnina)
2001 Tužba radi utvrđenja stjecanja posjeda prava
1811 Ugovor o zasnivanju stvarne služnosti (služnost puta)
1810 Ugovor o zasnivanju stvarne služnosti (kućna služnost)
SUDSKA PRAKSA
Zaštita posjeda - cijevi za odvodnju (Gž-279/17-4)
Posjed nekretnine (Gž-1647/2016)
Izvršavanje posjeda suvlasnika (Gž- 698/15-2)
Smetanje posjeda (Gž-1005/14)
Smetanje posjeda - šahtovi kanala (1348/10-2)
Posjednik (Gž-1071/15-2)
Smetanje posjeda (Gž-1199/07-2)
Zabilježba spora u ZK (Gž-150/2007-2)
Zaštita posjeda - javno dobro (Gž-1021/2009-2)
Zaštita posjeda (Gž-4819/2010-2)
Stjecanje prava služnosti (Gž-1553/2008-2)
Osnivanje prava služnosti (Gž-1505/2008)
Napomena

 

Posjed, zaštita    sustav pravnih sredstava, postupaka i radnji kojima se posjed štiti od samovlasnog smetanja. Posjed se može smetati oduzimanjem i uznemiravanjem. Oduzimanje posjeda dovodi do potpunog prestanka faktične vlasti dotadašnjeg posjednika, uznemiravanjem se posjednikova faktična vlast ograničava. U hrvatskom pravu zaštita se ostvaruje putem suda i putem dopuštene samopomoći. Sudsku zaštitu posjeda ima pravo tražiti onaj koga drugi samovlasno uznemiruje u posjedu ili mu ga je oduzeo. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štiti od osobe kojoj ga je samovlasno oduzeo. Pravo na sudsku zaštitu posjeda prestaje protekom subjektivnog roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i za počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (objektivni rok). (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1155.-1156.)

Stvarne služnosti    stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika povlasne nekretnine da se za potrebe te nekretnine služi na određen način nekretninom drugog vlasnika (poslužna nekretnina) ili da zahtijeva od svagdašnjeg vlasnika poslužne nekretnine da se suzdržava od obavljanja određenih radnji koje bi inače imao pravo obavljati na njoj. Prema prirodi i namjeni povlasne nekretnine razlikuju se poljske ili zemljišne i kućne ili gradske služnosti. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1538.)