Egzemplar logotip

Dokument

Pravni temelj

Preuzimanje dokumenata

Pravni temelj

103.i 37. ZZK

Preuzimanje dokumenata

Preuzimanje
Povezani dokumenti
1840.1 Ugovor o zasnivanju prava građenja
2071 Tužba radi ostvarenja stvarnog tereta
2050 Tužba radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti
2568 Prijedlog za uknjižbu stvarne služnosti
2575 Prijedlog za brisanje prava građenja
2578 Prijedlog za uknjižbu založnog prava
2588 Prijedlog za brisanje prava služnosti doživotnog uživanja
SUDSKA PRAKSA
Tabularna isprava za upis prava vlasništva (Gž-3740/11)
Upis spajanja zemljišnoknjižnih tijela u jedno zemljišnoknjižno tijelo (Gž. 238/10-2 )
Zemljišnoknjižni upis (Gž-1644/07-2)
Prijedlog za upis u ZK (Gž-57/2007-2)
Pogreška u upisu (Gž-63/10-2)
Nevaljani upis u zemlijšne knjige (Gž-2272/12)
Sadržaj rješenja o upisu (Gž-266/10)
Pravo građenja (Gž-1815/2008-2)
Zaštita prava korisnika tereta u ZK (Pž-6646/03)
Zemljišnoknjižni upis (Gž-1644/07-2)
Prijedlog za upis u ZK (Gž-57/2007-2)
Tužba korisnika tereta (Pž-6646/03)
Napomena

 

Uknjižba   zemljišnoknjižni upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju bez posebnoga naknadnoga opravdanja (bezuvjetno i konačno). Uknjižbu dopušta zemljišnoknjižni sud na temelju prijedloga i tabularnih isprava te je provodi u glavnoj knjizi. Privatna i javna isprava o pravnom poslu, koju je sastavilo za to nadležno tijelo ili javni bilježnik, mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojeg se uknjižba zahtijeva, izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da bezuvjetno pristaje na uknjižbu (klauzula intabulandi) a potpis onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu mora biti javno ovjerovljen. Ako nisu dopuštene posebne pretpostavke za uknjižbu, može se dopustiti predbilježba koja se opravdanjem pretvara u uknjižbu. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1673.-1674.)

 

Stvarni teret  za svakoga mjerodavna opterećenost nekretnine nečijim ograničenim stvarnim pravom koje svog nositelja ovlašćuje na ponavljana davanja i/ili činjenja na teret vrijednosti te nekretnine. Korisnik može biti određen realiter (u korist određene nekretnine)  ili personaliter (u korist određene osobe). S obzirom na pravni temelj svojega nastanka stvarni tereti se dijele na privatnopravne i javnopravne. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1538.-1539.)