Egzemplar logotip

Dokument

Pravni temelj

Preuzimanje dokumenata

Pravni temelj

307. ZV

Preuzimanje dokumenata

Preuzimanje
Povezani dokumenti
1831 Ugovor o zasnivanju podzaložnog prava na nekretnini
2083 Tužba radi prodaje založene pokretne stvari
2081 Tužba radi neovlaštene uporabe založene stvari
1835 Ugovor o zasnivanju založnog prava na pokretnini Slobodan pristup
1830.3 Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini (Ugovor o hipoteci)
1830.1 Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini (Ugovor o hipoteci)
SUDSKA PRAKSA
Pretpostavke za valjanost hipotekarne izjave (Gž-193/10-2)
Založno pravo na pokretninama (Gzz 211/2004-2)
Konkurencija hipoteke i fiducijarnog prijenosa (Gž-3043/11-2)
Založno pravo (Rev x 324/10-2)
Zakonsko založno pravo (Gž-1454/17-3)
Založno pravo (Gž 1756/2017-2)
Hipoteka - prijenos na novu tražbinu (Gž Zk-203/18-2)
Raspolaganje neizbrisanom hipotekom (Gž. 346/05-2)
Prestanak založnog prava (Gž-507/2007-2)
Upis hipoteke (Pž-5696/2008)
Nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (Rev - 830/08-2)
Namirenje iz založene nekretnine (Rev -327/09-3)
Ugovor o zasnivanju založnog prava - valjanost (Rev-410/00)
Napomena

Ugovor o zalogu    ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) da će radi osnivanja založnog prava, koje će osiguravati određenu vjerovnikovu tražbinu, predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog ili mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javnu knjigu kao teret određene stvari ili će mu prenijeti neko pravo radi osiguranja, a vjerovnik se obvezuje primljenu stvar čuvati i nakon prestanka tražbine vratiti je neoštećenu nalogodavcu ili mu omogućiti brisanje založnog prava iz javne knjige ili mu natrag prenijeti pravo. Ako je ugovor o zalogu sklopljen pred javnim bilježnikom u obliku javnobilježničkog akta ili je sklopljen u obliku privatne isprave i solemnizirao ga je javni bilježnik, tada nastaje javnobilježničko dobrovoljno založno pravo. (Izvor: Pravni leksikon, 2007., str. 1813.)

 

Hipoteka    dobrovoljno založno pravo na stvari koje se osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu. U pravilu se hipoteka koristi kao pojam koji se odnosi na založno pravo na nekretnini, jer je na nekretnini moguće osnovati založno pravo jedino kao hipoteku, međutim hipoteku je moguće pod određenim pretpostavkama zasnovati i na pokretninama (mobilijarna hipoteka, registarsko založno pravo). Kad se radi o hipoteci na nekretninama, vjerovnik osigurane tražbine nema pravo na posjed nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati njezine plodove i druge koristi od nje ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (Izvor: Pravni leksikon, 2007. str. 409.)