U suvremenom građanskom pravu vrijedi načelo neformalnosti pravnih poslova što znači da se ugovori mogu sklopiti u različitim oblicima, no uz određena ograničenja.

Zakonski zahtjev u pogledu oblika

Ugovor je pravni posao kod kojeg manifestacijom volje stranaka nastaju određeni pravni učinci. Ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane suglase o bitnim sastojcima ugovora.  Oblik ugovora je vanjska manifestacija volje stranaka. U suvremenom građanskom pravu vrijedi načelo neformalnosti pravnih poslova što znači da se ugovori mogu sklopiti u različitim oblicima, no uz određena ograničenja. Prema odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov. br., 35/05, 41/08. i 125/11., 78/15, 29/18, dalje: ZOO) ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku (što vrijedi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora), osim u slučajevima kada je unaprijed kao uvjet valjanosti ugovora zakonom ili voljom stranaka propisana određena forma izražavanja volje.

Formalni ugovori u ZOO
Prema ZOO, u pisanom obliku moraju biti sklopljeni; ugovor o jamstvu (čl. 105. ZOO), ugovor o kupoprodaji nekretnine (čl. 377. ZOO), ugovor o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene (čl. 465. ZOO), ugovor o darovanju nekretnine (čl. 482. ZOO), ugovor o najmu nekretnine (čl. 552. ZOO), ugovor o doživotnom uzdržavanju (čl. 580. ZOO), ugovor o građenju (čl. 620. ZOO), ugovor o licenciji (čl. 700. ZOO), ugovor o trgovinskom zastupanju (čl. 806. ZOO), ugovor o organiziranju putovanja (čl. 884. ZOO), ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smještajem (čl. 910. ZOO), ugovor o otvaranju bankarskog tekućeg računa (čl. 1008.), ugovor o kreditu (čl. 1022. ZOO), ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (čl. 1026. ZOO), akreditiv (čl. 1028.), bankarsko jamstvo (čl. 1039. ZOO). Kao što je rečeno i ugovorne strane se mogu sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i valjanosti njihova ugovora.

Predugovor i punomoć
Propisi o obliku glavnog ugovora vrijede i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora. Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla.

Neformalni ugovori
Kod neformalnih ugovora, svaka ugovorna strana može od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve do trenutka dok druga strana ne ispuni svoju obvezu iz ugovora.

Posljedice neodgovarajućeg oblika
Ukoliko ugovor nije sklopljen u propisanom obliku isti nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa kojim je određen oblik ne proizlazi što drugo, dok ugovor koji nije sklopljen u ugovorenom obliku nema pravni učinak ako su strane valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom. No, ugovor za čije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane u cijelosti ili u pretežitom dijelu ispunile obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan očito ne proizlazi što drugo. Zakon određuje da su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim točkama o kojima u ugovoru nije ništa rečeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan, kao i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.

Uloga javnog bilježnika
U pojedinim slučajevima ZOO propisuje da ugovor mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta i to; ugovor o darovanju bez prave predaje stvari (čl. 482. ZOO), darovanje za slučaj smrti (čl. 491. ZOO) i ugovor o doživotnom uzdržavanju (čl. 580. ZOO). Također, prema Zakon u javnom bilježništvu (Nar. nov. br. 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016 dalje: ZJB) pojedini ugovori moraju biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta i to ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost te ugovori koje sklapaju gluhi koji ne znaju čitati ili nijemi koji ne znaju pisati, ukoliko (u oba slučaja) vrijednost pravnog posla prelazi 50.000,00 Kn (čl. 53. ZJB). Ujedno sudionici u pravnom poslu za kojeg nije predviđena obvezatna forma javnobilježničkog akta, mogu zatražiti od javnog bilježnika da potvrdi (solemnizira) njihove privatne isprave o tom poslu (čl. 59.). Tako potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a uz ispunjenje određenih pretpostavki ima i snagu ovršne isprave. Javnobilježničke isprave imaju snagu javnih isprava te imaju jaču dokaznu snagu od ostalih (privatnih) isprava. Za javne isprave smatra se da potječu od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj te da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje – dok se ne dokaže suprotno. Pored toga, javni bilježnik može ovjeriti (legalizirati) potpis (čl. 77. ZJB), potvrđujući da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno ili stavila rukoznak, odnosno da je postojeći potpis ili rukoznak pred njim priznala kao svoj. Međutim kod ovjere potpisa javni bilježnik nije odgovoran za sadržaj ugovora niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični pravni posao.

15.9.2018.