Nasljedni red je raspored potencijalnih zakonskih nasljednika. Srodnici koji s ostaviteljem čine užu obitelj nalaze se u bližim nasljednim redovima dok je šira obitelj u daljim nasljednim redovima, a u nasljedne redove uvršteni su i srodnici po posvojenju te bračni i izvanbračni ostaviteljev drug.

 

 

Pojam nasljednog reda

Nasljedni red je raspored potencijalnih zakonskih nasljednika. Srodnici koji s ostaviteljem čine užu obitelj nalaze se u bližim nasljednim redovima dok je šira obitelj u daljim nasljednim redovima, a u nasljedne redove uvršteni su i srodnici po posvojenju te bračni i izvanbračni ostaviteljev drug. Niži redni broj nasljednog reda znači da je nasljedni red bliži. Na temelju Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03, 163/03, 35/05 ZOO, 127/13, 33/15) ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, zatim njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci. Ove osobe nasljeđuju ostavitelja po nasljednim redovima prema načelu isključivosti tako što nasljednici bližega nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

 

Prvi nasljedni red
U prvi nasljedni red ulaze ostaviteljevi potomci, posvojčad i njegovi potomci, te bračni drug ostavitelja. Ako ostavitelj u trenutku svoje smrti nije bio u braku nego u izvanbračnoj zajednici, u prvi nasljedni red ulazi izvanbračni drug. Nasljednici prvoga nasljednoga reda dijele ostavinu na jednake dijelove (djeca i bračni drug).  U ovom nasljednom redu može doći do nasljeđivanja i po načelu reprezentacije (predstavljanja) i po načelu transmisije, a ima slučajeva i akrescencije (priraštaja). Prema načelu reprezentacije, dio ostavine koji bi pripao prije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljevi unuci, na jednake dijelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavitelja, onda dio koji bi njemu pripao da je bio živ u času ostaviteljeve smrti nasljeđuju njegova djeca, praunuci ostaviteljevi, na jednake dijelove, i tako redom sve dokle ima ostaviteljevih potomaka.

 

Djeca rođena izvan braka i njihovi potomci imaju ista nasljedna prava kao i bračna djeca i njihovi potomci. Pozakonjenje, odnosno naknadno stjecanje bračnog statusa djeteta nakon sklapanja braka roditelja, više ne postoji u hrvatskom pravu od donošenja Obiteljskog zakona 1998. budući ne postoje razlike između prava i dužnosti roditelja i djece s obzirom na način utvrđenog porijekla djeteta pa se time ne bi steklo nikakvo novo pravo.¹

 

Drugi nasljedni red
Ovdje spadaju bračni drug odnosno izvanbračni drug ostavitelja, njegovi roditelji i njihovi potomci – braća i sestre i njihovi potomci. Do nasljeđivanja u drugom nasljednom redu dolazi ukoliko ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke, odnosno ukoliko je iza ostavitelja bilo potomaka, ali su se svi odrekli nasljedstva u kom slučaju bračni drug ostaje u prvom nasljednom redu i nasljeđuje ostavinu kao jedini nasljednik. Nasljednici drugog nasljednog reda dijele ostavinu tako da jednu polovicu dobivaju roditelji, a drugu polovicu bračni drug ostavitelja.

 

I u ovom nasljednom redu mogu doći do primjene načela reprezentacije i priraštaja. Ako su roditelji nadživjeli ostavitelja koji nije imao bračnog odnosno izvanbračnog druga, tada oni nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako je, pak, samo jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, njegov dio koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj. Međutim, ako je taj roditelj imao potomke, tada bi umjesto priraštaja došlo do primjene načela reprezentacije pa bi njegov dio ostavine naslijedili njegovi potomci.

 

Treći nasljedni red
U treći nasljedni red ulaze djedovi i bake. Pritom jednu polovicu nasljeđuje djed i baka s očeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majčine strane. Budući da nasljeđuju unutar loze na jednake dijelove, svaki od njih dobiva ¼.

Do nasljeđivanja u trećem nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije ostavio ni potomke ni bračnog odnosno izvanbračnog druga, ni roditelje, niti su roditelji ostavili nekog potomka. Česta je akrescencija, a moguća je i reprezentacija.

 

Četvrti nasljedni red
Ovdje ulaze pradjedovi i prabake. Pola dobivaju pradjedovi i prabake s očeve strane, a pola pradjedovi i prabake s majčine strane. Pretpostavke nasljeđivanja u ovom nasljednom redu su da ostavitelj nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog odnosno izvanbračnog druga, ni djeda ni baku, niti su ovi ostavili nekog potomka. Ovdje nema reprezentacije, a akrescencija je moguća.

 

Ostali nasljedni redovi
Poslije pradjedova i prabaka nasljeđuju ostali predci (šukundjedovi i šukunbake).

 

¹ Crnić, Jadranko, Končić, Ana Marija, Zakon o nasljeđivanju, Organizator, 2003.

01.07.2016.